Prema Statutu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu iz 1959. godine na Prirodno-matematičkom odsjeku biologija se izučava u sklopu XIV grupe, pri čemu je glavni predmet izučavanja bila biologija, a drugi hemija. Studij biologije je trajao osam semestara, a studenti su polagali osnovnih 20 predmeta: Fizika (fakultativno), Opšta hemija, Neorganska hemija, Organska hemija, Praktikum iz hemije, Osnovi opšte zoologije, Morfologija biljaka, Demonstracioni praktikum iz hemije, Biohemija, Sistematika necvjetnica, Sistematika cvjetnica, Zoologija beskičmenjaka, Zoologija kičmenjaka, Fiziologija biljaka, Fiziologija životinja, Ekologija biljaka i fitogeografija, Ekologija životinja i zoogeografija, Evolucija, Specijalni kursevi, Diplomski rad. Studenti su također slušali nastavu i polagali pet općih predmeta: Sociologiju, Pedagogiju. Metodiku nastave biologije, Predvojničku obuku kao i Terensku nastavu.
Sjedište fakulteta je bilo u zgradi današnje Gazi Husrev-begove medrese. Izgradnja nove („visoke“) zgrade Fakulteta započeta je 1971. a završena 1974. godine. U nju su useljeni Odsjek za biologiju i Biološki insitut Univerziteta u Sarajevu.
Za studente, buduće profesore, na Filozofskom fakultetu, prema članu 37. ovog statuta, bio je organiziran i Pedagoško-didaktički kabinet kao samostalna nastavna jedinica, koja organizira i izvodi nastavu iz pedagogije sa psihologijom za studente Fakulteta.
Izdvajanjem Prirodno-matematičkog fakulteta iz okvira Filozofskog, Katedra za biologiju biva preimenovana u Grupu Biologija u okviru koje se, statutarnom odlukom Savjeta Prirodno-matematičkog fakulteta (od 19. maja 1961. godine), redovna nastava izvodi u sklopu tri „satnostalna uzajamno povezana stupnja“.
Na prvom stepenu, koji je trajao dvije akademske godine, educirali su se nastavnici osnovnih škola i stručnjaci sa višom spremom za izvjesne oblasti privrede i drugih društvenih djelatnosti.
Na drugom, profesori gimnazija i stručnih škola te stručnjaci određenih profila sa visokom spremom. Nastava na ovom stepenu obuhvatala je nastavu prvog stepena te još dodatne dvije akademske godine naobrazbe.
U okviru Grupe biologija, a na prva dva stepena, studenti su se još mogli opredjeliti za dvije varijante (smjera) studiranja, i to biologiju sa hemijom ill biologiju sa fizikom.
Predviđeno je da nastava trećeg studija traje dvije godine, da omogući edukaciju „najvišim stručnim kadrovima dajući im produbljena teorijska znanja i uvodeći ih u specijalna stručna i naučna područja kao i samostalni naučni rad. Međutim, efektivna realizacija postdiplomskog studija na ovom odsjeku uspostavljena je tek 1969. god.
Nastavni plan prvog stepena je obuhvatao zajedničke predmete za oba smjera, i to: Osnove opšte zoologije, Morfologiju biljaka, Sistematiku necvjetnica, Sistematiku cvjetnica, Zoologiju beskičmenjaka, Zoologija kičmenjaka, Osnove fiziologije i ekologije životinja, Osnove fiziologije i ekologije biljaka, Sociologiju, Pedagogiju sa psihologijom, Metodiku nastave biologije i Predvojničku obuku. Ovisno o upisanom smjeru (varijanti) studenti su još bili dužni polagati Hemiju i Praktikum iz hemije ili Fiziku i Praktikum iz fizike. Prema nastavnom planu drugog stepena, na Biologiji su se izučavali zajednički predmeti: Biohemija, Paleontologija, Fiziologija biljaka, Fiziologija životinja, Mikrobiologija, Ekologija biljaka i fitogeografija, Ekologija životinja i zoogeografija, Organska evolucija sa genetikom, Specijalni kursevi, Metodika nastave biologije; student je bio dužan kao završni ispit odbraniti svoj Diplomski rad. Ovisno o upisanom smjeru (varijanti) studenti su još bili dužni polagati hemiju iii fizike.
Već pet godina kasnije Grupa biologija prerasta u Odsjek za biologiju u okviru kojeg se razvoj naučnih disciplina realizira kroz novoformirane katedre. Prema Statutu Prirodno-matematičkog fakulteta Sarajevo iz 1966. godine ovaj odsjek objedinjuje tri katedre: Katedru za zoologiju, Katedru za botaniku i Katedru za fiziologiju. Pri Prirodno-matematičkom fakultetu je kao samostalna nastavna jedinica djelovao i Pedagoško-didaktički kabinet.
Nastavni, ali i naučni proces na katedrama primarno je bio artikuliran kroz biološke discipline za čiji su razvoj bile zadužene pomenute katedre.
Tako je Katedra za zoologiju obuhvatala obavezne nastavne predmete:
Opća zoologija, Zoologija beskičmenjaka, Zoologija kičmenjaka, Ekologija životinja i zoogeografija i Nauka o organskoj evoluciji sa genetikom te izborne predmete iz entomologije i ihtiologije.
Katedra za botaniku je obuhvatala:
Morfologiju biljaka. Sistematiku talofita, Sistematiku kormofita, Fiziologiju biljaka, Ekologiju biljaka i fitogeografiju te Metodiku nastave biologije i izborni predmet Biljni svijet Balkana.
Katedra za fiziologiju je obuhvatala obavezne nastavne predmete:
Fiziologija životinja, Fiziološka hemija i izborni predmet Fiziologija rada. Novouvedene naučne discipline, koje su studenti Odsjeka za biologiju imali priliku slušati kao izborne, i to kao direktni rezultat uporednog naučnoistraživačkog razvoja, su: Hidrobiologija, Entomologija, lhtiologija, Fiziologija ćelije, Fiziologija rada, Biljni svijet Balkana i Nastava biologije u školi.
Studij je trajao osam semestara i izučavalo se ukupno 24 obavezna predmeta.
Slijedeći Statut Prirodno-matematičkog fakulteta Sarajevo iz 1969. godine ne predviđa novu organizacijsku shemu Odsjeka niti je Nastavni plan i program pretrpio izmjene. Međutim, Statutom iz 1971. godine se, pored tri postojeće katedre (za zoologiju, botaniku i fiziologiju), iz Katedre za botaniku izdvaja Kabinet za metodiku nastave biologije kao posebna jedinica.
Naučnoistraživački razvoj na Odsjeku je rezultirao i promjenama u nastavnom planu i programu iz tog perioda, tako da se na studiju biologije te godine uvode novi obavezni predmeti te studenti imaju mogućnosti izučavati predmete: Citologiju i anatomiju biljaka, Opću fiziologiju životinja, Uporednu fiziologija životinja, Razviće životinja, Parazitologiju, Ekološku fiziologiju životinja, Virologiju, Ultrastrukturu ćelije, Protozoologiju, lhtiologiju, Biologiju vodenih insekata, Genetiku mikroorganizama, Mikroevoluciju biljaka te Osnove selekcije.
Prirodno-matematički fakultet 1974. godine donosi novi statut kojim su regulirane nove organizacijske i nastavne izmjene i na Odsjeku za biologiju. U tom periodu naučnoistraživački rad se realizira kroz Katedru za zoologiju, Katedru za botaniku, Katedru za fiziologiju životinja i Kabinet za metodiku nastave biologije. Prema članu 41. ovog statuta, na Fakultetu se unutar grupe nauka biologija, uvode slijedeći smjerovi: smjer zaštita sredine, smjer eksperimentalna biologija i smjer humana biologija. Zajednička nastava za sve smjerove obuhvata slijedeće predmete: Zoologija kičmenjaka, Fiziologija biljaka, Opća fiziologija životinja, Uporedna fiziologija životinja, Genetika, Evolucija, Ekologija biljaka sa fitogeografijom, Ekologija životinja sa zoogeografijom, Metodika nastave i Pedagogija sa psihologijom.
Genetika se po prvi puta izdvaja kao naučna disciplina koja se izučava u sklopu neovisnog predmeta. U sklopu definiranih smjerova uvode se nove biološke naučne discipline: ldioekologija i Sinekologija i zaštita prirode za smjer zaštita sredine: Histologija životinja i Specijalna fiziologija biljaka i životinja za smjer eksperimentalna biologija; a na smjeru humana biologija predmeti Specijalna fiziologija, Molekularna biologija, Fizička antropologija i Genetika čovjeka.
Već 1979. godine Odsjek za biologiju donosi novu organizacijsku shemu, a novim Statutom Prirodno-matematičkog fakulteta Sarajevo na Odsjeku za biologiju organizirane su slijedeće katedre: Katedra za biosistematiku i morfologiju, Katedra za ekologiju i biogeografiju, Katedra za fiziologiju i biohemiju, Katedra za opću biologiju, Kabinet za metodiku nastave biologije, Administrativno-bibliotekarska služba.
Na Odsjeku se izdvajaju tri studijske linije:
- nastavnički smjer,
- smjer zaštita životne sredine,
- smjer eksperimentalna biologija.
Unutar svakog smjera uvodi se kategorija studija: studij uz rad, a studij na svim smjerovima traje četiri godine (osam semestara). Na definiranim smjerovima, pored postojećih, uvode se novi nastavni predmeti: Embriologija i histologija životinja, Biohemija, Antropologija, Osnove zaštite životne sredine, Biometeorologija, Ekologija i zaštita privredno važnih vrsta, Ekološko-ekonomske osnove prostornog i društvenog planiranja, Zaštita kopnenih ekosistema, Zaštita vodenih ekosistema, Ekologija čovjeka, Pravnoekonomski aspekt zaštite životne sredine, Bromatologija, Mutageneza, Hematologija i imunologija, Ergonomija i fiziologija rada.
Neophodno je pomenuti da je nastavu na dodiplomskom uporedo pratio njen razvoj na postdiplomskom studiju, za koji nastava nije bila organizirana svake akademske godine, već prema potrebi.
U jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu 10. i 11. decembra 1992. god. djelatnici Prirodno-matematičkog fakulteta donijeli su prijedlog novog Statuta u okviru kojeg Odsjek za biologiju zadržava organizacijsku shemu koja je usvojena prethodnim statutom iz 1979. godine.
Izmjene Statuta su potvrdile prethodne promjene u Nastavnom planu studija biologije koji je obuhvatao tri smjera: (1) nastavnički smjer, (2) opći smjer, (3) nastavnički smjer dvopredmetne nastave za osnovnu školu.
U poslijeratnom periodu Prirodno-matematički fakultet donosi Pravila oktobra 2001. godine kojima se u organizacijskoj strukturi Odsjeka za biologiju pridružuju Centar za ihtiologiju i ribarstvo koji je osnovan 1996. godine, novoosnovani Centar za ekologiju i prirodne resurse to Biološki institut koji je osnovan davne 1946. god. a u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu integriran u sastav Odsjeka. Ovim pravilima su definirani i smjerovi na dodiplomskom studiju biologije, i to osmosemestralni nastavnički smjer i opći smjer kao i četverosemestralni nastavnički smjer.
Pravila Prirodno-matematičkog fakulteta iz 2001. godine po prvi puta daj u detaljniju shemu nastavnog programa postdiplomskog studija na Odsjeku za biologiju koji uključuje četiri smjera: genetika, fiziologija, biosistematika, ekologija i zaštita životne sredine.
Nastavni plan postdiplomskog studija biologije koji uključuje navedene smjerove je prvi put zvanično definiran 1997. godine, potom je u nekoliko navrata bio inoviran da bi konačno bio uključen u interni akt Prirodno-matematičkog fakulteta Pravila Postdiplomskog studija bioloških nauka koja su svoju posljednju izmjenu prije prelaska na bolonjski režim studiranja doživjela 2007. godine.
Od akademske 2005-2006. godine na Odsjeku za biologiju studenti se obrazuju prema bolonjskim principima studiranja.
Upis studentima je moguć na sva tri ciklusa studija, i to na pet smjerova: biohemija i fiziologija, ekologija, genetika i mikrobiologija, dok je za nastavnički smjer na trećem ciklusu organiziran zajednički doktorski studij na Prirodno-matematičkom fakultetu „Doktorski studij iz prirodnih i matematičkih nauka u obrazovanju”.